Slavic Folkloristics home aa

29.11.2021. Tribina IEF (Zagreb) Ljubinko Radenković

Institut za etnologiju i folkloristiku poziva vas na predavanje usklopu ciklusa Tribina IEF-a i projekta HRZZ-a Kulturna animalistika: interdisciplinarna polazišta i tradicijske prakse

Ljubinka Radenkovića: Predodžbe o psu u narodnoj kulturi: neke slavenske paralele

u ponedjeljak 29. studenoga 2021. godine u 13.00 sati

putem platforme Zoom na poveznici https://us06web.zoom.us/j/89653998454

tribina_ief_radenkovic.pdf

Pas je jedna od najstarijih životinja koju je čovjek pripitomio. Ostaci kostiju ove životinje, pronađeni u nekim pećinama, potječu iz mezo­litika. Pas je pratio ljudske naseobine i hranio se otpacima od ulov­ljenih životinja, ali je jeo i ljudski izmet, što psi i danas čine. Ljudi su pse koristili kao pomoćnike u lovu, kao čuvare svojih staništa, ali i u ritualne svrhe – prinošeni su kao žrtva u nekim religijskim ritualima. Jedan od najstarijih likovnih prikaza psa u lovu pronađen je u čuve­nom arheološkom nalazištu u Turskoj – Çatal Höyük (Çatalhöyűk). U narodnoj kulturi pas ima ambivalentan simbolički status: s jedne strane kao čuvar stada i kućnog prostora on se visoko vrednuje, naročito u regijama s prevladavajućom stočarskom privredom (Crna Gora, Kosovo). Tamo se za ubojstvo psa traži veoma visoka nakna­da. S druge strane, on nosi atribut “nečiste” životinje i u njegovu se obliku mogu pojavljivati razna demonska bića (vampir, vještica, domovik, šumski duh, vodenjak i dr.). Prisutna obilježja “pitomo” i “divlje” kod psa opredijelila su njegovu mogućnost medijatora, pri­je svega u magijskim liječenjima raznih bolesti kod ljudi, ali i u gatanju o budućim događajima. U pre­davanju će biti riječ o etiološkim predajama o po­rijeklu psa, o nekim njemu posvećenim praznicima godišnjeg ciklusa, o pretkazanjima i gatanjima po­vezanima s ponašanjem psa.

Ljubinko Radenković, dopisni član SANU, studirao je srpskohrvatski jezik i jugoslavenske književnosti na Filološkom fakultetu u Beogra­du, gdje je diplomirao i magistrirao. Doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu, na Ka­tedri etnologije i antropologije na temu Narod­na bajanja kod Južnih Slovena. Od 1985. do 2018. godine bio je zaposlen u Balkanološkom institutu SANU na znanstveno-istraživačkim poslovima. Predavao je Narodnu književnost na Filozofskom fakultetu u Nišu, Narodnu kul­turu Srba na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu i Slavensku mitologiju na Doktorskim studijima na Filološkom fakultetu u Beogra­du. U dva mandata bio je predsjednik Komisi­je za folkloristiku pri Međunarodnom komite­tu slavista (2003. – 2013.). Bavi se srpskim i slavenskim folklorom, mitologijom, narodnom demonologijom i etnolingvistikom. Objavio je više desetaka znanstvenih i stručnih radova u srpskim i međunarodnim publikacijama.